Obljetnica rođenja Hundertwassera, doktora za arhitekturu

Friedensreich Regentag Dunkelbunt Hundertwasser, slavni austrijski umjetnik i eko-aktivist, rođen je kao Friedrich Stowasser na današnji dan, 15. prosinca, 1928. godine u Beču. Svoj je duh izražavao kroz različite grane umjetnosti kao što su slikarstvo, ekologija, filozofija i primijenjena umjetnost, a poznat je ostao po tome da se u svojim umjetničkim radovima često koristio jarkim bojama, organskim oblicima, izbjegavajući ravne crte.

Njegov jedinstveni stil ne može se uspoređivati ni sa čim sličnim niti se može smjestiti pod neki umjetnički pravac. Svoju inspiraciju pronalazio je u radovima Antonia Gaudija i umjetnicima bečke secesije, te slikarima Egonu Schieleu i Gustavu Klimtu. Bio je veliki ljubitelj spirala i često je ravne crte nazivao bezbožnim, nemoralnim ili „nečim kukavički nacrtanim po pravilu, bez razmišljanja ili osjećaja.“ Svoju teoriju umjetnosti nazvao je “transautomatizam“, te se uvijek fokusirao na doživljaj promatrača, a ne umjetnika.

U svojim arhitektonskim djelima koristio je nepravilne oblike i prirodne forme pejzaža. Također se zalagao za humanije i ekološki osvještenije zgrade. Smatrao je da ljudsko nezadovoljstvo proizlazi iz „racionalne“, sterilne i monotone arhitekture, pozivajući na bojkot takve tradicionalne stambene arhitekture zahtijevajući kreativnu slobodu i pravo na stvaranje individualne strukture.
Želio je i da sadnja bilja u urbanim sredinama postane obvezna namećući tako život po zakonima prirode. U svojim projektima radio je nepravilne podove, prozore i krovove, umećući spontano vegetaciju.

Nažalost, Hundertwasserova se vizija nikad nije ostvarila. Iako je postao uzor mnogim umjetnicima iz svih grana, tradicionalna stambena izgradnja u gradovima ostala je jednaka. Takvo stanje posebno je vidljivo u našim prostorima, gdje većina arhitekata nisu kreativnog duha i više bi se mogli smjestiti u domenu građevinara. Svjedoci smo koliko je novonastalih zgrada već nakon par mjeseci imalo problema s kanalizacijama, vlagom, korovima, ne osvrćući se na ono estetsko gdje nam je vrhunac dosega obojiti jedan dio zgrade u žarku boju.

Hundertwasser je preminuo 19. veljače, 2000. godine u 71. godini na brodu Kraljica Elizabet 2 (QE2) i pokopan na Novom Zelandu. Iza sebe je ostavio slike protkane željom za boljim odnosom čovjeka prema prirodi, te otkvačena arhitektonska dostignuća poput “Kunsthaus Wiena” i “Motorway” restorana, ali i ljudskih nastambi i naselja sagrađenih u utrobi brda.
Hundertwasserov muzej nalazi se u Beču, a njegova dijela mogu se vidjeti i na ulicama gradova Austrije, Njemačke, Japana, Švicarske, Novog Zelanda i Nizozemske.
