Izvedbene umjetnosti

„Hajka protiv samostalnih umjetnika je sistematski napad na ideju solidarnosti“

Foto: facebook.com/ivicabuljan
Vrijeme čitanja: 2 minute

Posljednjih dana hrvatski mediji intenzivno pišu o statusu samostalnih umjetnika, posebno u kontekstu državnog financiranja njihovih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Ova tema izazvala je veliku pažnju javnosti i podijeljene reakcije, osobito nakon što su objavljeni podaci o pojedinim poznatim umjetnicima koji ostvaruju ovo pravo. Svemu tome prethodilo je USKOK-ovo uhićenje Mile Kekina.

Slučaj Kekin

Istog dana kada je i uhićen (11. travnja) Kekin je pušten na slobodu te se može reći da su optužbe protiv njega pale u drugi plan kada se doznalo o njegovom statusu samostalnog umjetnika, što ustvari nije nikakva novost.

Najveći problem za hrvatsku javnost bili su visina njegovih godišnjih prihoda i činjenica da mu država plaća doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Kekin je status samostalnog umjetnika stekao još 2002. godine.

Objavljen popis svih samostalnih umjetnika

U međuvremenu, Ministarstvo kulture objavilo je popis svih samostalnih umjetnika kojima država uplaćuje doprinose, što je izazvalo burne reakcije u javnosti i na društvenim mrežama. Na popisu su se našla i neka poznata imena, što je dodatno potaknulo raspravu o opravdanosti sustava.

Dio javnosti i pojedini političari tvrde da je sustav nepošten jer, prema njihovom mišljenju, država financira i one umjetnike koji imaju značajne prihode iz drugih izvora. Posebno se ističe primjer glazbenika, književnika ili likovnih umjetnika koji su ostvarili značajnu komercijalnu uspješnost, a i dalje imaju pravo na uplaćene doprinose.

Najava izmjena zakona

Umjetničke udruge i mnogi samostalni umjetnici naglašavaju da većina korisnika živi s vrlo niskim prihodima i da je ovaj sustav ključan za opstanak profesionalnog umjetničkog stvaralaštva u Hrvatskoj. Ističu kako su iznimke, odnosno poznati i financijski uspješni umjetnici, zapravo rijetkost, a sustav je zamišljen kao socijalna i profesionalna zaštita za one koji nemaju druge izvore prihoda.

Ministarstvo kulture najavilo je izmjene zakona i pravilnika kako bi se sustav učinio pravednijim i transparentnijim. Planira se uvođenje dodatnih kriterija i strože kontrole, ali i zadržavanje osnovnog cilja – zaštite najranjivijih umjetnika.

U medijima se navodi kako je trenutno oko 1.600 umjetnika na popisu korisnika, a država godišnje za njihove doprinose izdvaja oko 10 milijuna eura. Ističe se i da su kriteriji za dobivanje statusa strogi, ali da sustav ima prostora za poboljšanja, osobito u dijelu kontrole prihoda i revizije statusa.

“Kultura nije resort za elitne potrošače”

Nakon svega, svoj komentar cijele situacije dao je nagrađivani hrvatski kazališni redatelj Ivica Buljan.

Kao netko tko je (bio) desetljećima slobodni umjetnik, a neko vrijeme vodio nacionalne institucije, iz iskustva znam da hrvatska kultura ne postoji bez onih koji je grade izvan sigurnih krugova zaposlenja.

Hajka protiv umjetnika koji traže dostojanstveno osiguranje nije samo cinizam, to je sistematski napad na ideju solidarnosti.

Kada država olako tretira doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje slobodnih umjetnika, ona poručuje: Vaš rad nije vrijedan društvene zaštite. To neoliberalno beskičmenjaštvo pretvara kulturu u robu, a umjetnike u prekarno otpadno tkivo. Ne pitajte kako “umjetnici preživljavaju”, pitajte kako država dopušta da stvaraju u strahu od siromaštva. Kao direktor Drame HNK u Splitu i Zagrebu, nisam zaboravio kako je biti izvan sistema. Upravo zato znam: Ako institucije ne budu saveznici slobodnih umjetnika, postat ćemo čuvari mrtvih tradicija. Kultura nije resort za elitne potrošače, ona je javno dobro koje zahtijeva javnu investiciju.

Danas, kada nas tržište i politička indolencija tretiraju kao bespomoćne pojedince, jedini odgovor je zajedničko djelovanje.

Ne dajmo se podijeliti na “zaposlene” i “slobodne”, na “institucionalne” i “alternativne”.

Jer kultura je zadnja linija obrane od barbarstva.

Zahtijevajmo uvođenje statusa umjetnika-radnika s punim socijalnim pravima za sve umjetnike izvan stalnog radnog odnosa. Organizirajmo savjetodavna tijela od strane samih umjetnika bez uloge stranačkih kadrova i lobija.“

> Reakcija samoorganiziranih samostalnih umjetnika: Razočarani koliko se kulturni sektor malo poštuje

Be social

Komentari